2012-12-14 08:46:29

12.12.2012. u 12 sati predstava "Postolar i vrag" u našoj školi (foto-galerija)

12.12.2012. u 12,00 u školskoj dvorani Osnovne škole Ante Starčevića Rešetari odigrana je lutkarska predstava Postolar i vrag u izvedbi Dječjega kazališta „Ivana Brlić – Mažuranić“ iz Slavonskoga Broda.

Predstava je namijenjena učenicima predmetne nastave. Dramatizacija je istoimene svima poznate i među učenicima vrlo popularne povjestice Augusta Šenoe. Koliko je Šenoa značajan za razvoj hrvatske književnosti, svjedoči i činjenica kako je cijelo jedno razdoblje naše književnosti nazvano upravo po njemu - Šenoino doba. Spomenuta je povjestica nastala na legendi, a ušla je u obaveznu lektira za 6. razred osnovne škole.

Učenici su na predstavu došli s velikim očekivanjima i znatiželjni kako će njihova omiljena povjestica izgledati kao predstava. Tijekom svih 45 minuta trajanja predstave svi su prisutni uživali. Na pozornici je bilo vrlo živo, lutke i rekviziti su potpuno oživjeli, a šarenilo kostima privuklo sve poglede. Zvuk metalnih zvona, udaraljki i nezaobilazna tamburica izmamili su osmijehe na svim licima. Glazba je ponijela sve prisutne i ušli su u neki novi svijet – svijet poklada, šafingara, naše folklorne i glazbene kulturne baštine te svijet samoga djela. Naime, radnja je smještena upravo u pokladno vrijeme, a ono slovi kao najveselije i najluđe u godini. Izveli su poznatu hrvatsku pjesmu Poklade su i ludi su dani te zaplesali slavonsko kolo. Bila je to uvertira u samu radnju predstave koja prikazuje vrijednoga, ali siromašnoga postolara koji je u oskudici sklopio ugovor s vragom, ali ga je kasnije ipak, uz Božju pomoć, nadmudrio. Kroz cijelu se predstavu provlačio upravo etno-stil.

Na prvi pogled mora biti čudno kako je „ozbiljni“ Šenoa završio u lutkarskoj predstavi, no to je sasvim jasno: kratka povjestica pisana u stihovima svojim sadržajem vrlo lako otvara prostor lutkarskoj igri i imaginaciji. Kada uz to u obzir uzmemo vrijednost i znakovitost koja se krije u našim običajima, inspiracija dolazi sama od sebe! Smisao i simbolika pokladnih običaja jeste, među ostalim, i u očišćenju od grijeha, u pobjedi nad zlim silama i slavi u čast pobjede svjetla nad tminom. Vrijeme poklada je i vrijeme zabave, maskiranja, prerušavanja, stoga se sudionicima omogućava slobodnije ponašanje. Tako i naš postolar tik pred korizmu uspijeva nadmudriti vraga i tako slavi svoju pobjedu nad smrti i tamom.

Foto-galerija

Ivana Prakaturović, nastavnica hrvatskoga jezika


Osnovna škola Ante Starčevića Rešetari