U Osnovnoj školi Ante Starčevića Rešetari 12. lipnja 2026. godine održano je svečano predstavljanje knjige „Naš zavičajni govor – hrvatska riječ koja povezuje“, publikacije nastale kao rezultat desetogodišnjeg međunarodnog projekta „Naš zavičajni govor“. Predstavljanje knjige održano je u okviru obilježavanja velikog jubileja škole – 195. obljetnice njezina postojanja.
Na početku programa nazočnima se obratio ravnatelj škole Tihomir Batalo, koji je svima zaželio dobrodošlicu te uputio poseban pozdrav uglednim gostima. Među njima su bili prof. Đuro Vidmarović, recenzent publikacije, gđa Anita Štivić, izaslanica župana Brodsko-posavske županije g. Danijela Marušića, te delegacija iz Rumunjske koju su činili načelnik Općine Karaševo Ivan Hategan, prof. Petar Hategan, Mihai Muselin, Daniel Lukačela i učenici iz Lupaka sa svojim domaćinima. Pozdravio je i načelnika Općine Rešetari Zlatka Agu, umirovljenog načelnika Alojza Kovačevića, predsjednicu Općinskog vijeća Općine Rešetari Milku Perković, pročelnicu Moniku Starčević, vlč. Josipa Bogovića, ravnatelje osnovnih i srednjih škola, učitelje i umirovljene učitelje škole, članove Školskog odbora i Vijeća roditelja te predstavnike udruga s područja općine.
Program je je vodila knjižničarka Daniela Gubić, istaknuvši kako knjiga predstavlja mnogo više od zbirke riječi i zapisa. Ona je trajno svjedočanstvo desetogodišnje suradnje, prijateljstva i zajedničke želje za očuvanjem hrvatskoga jezika, kulturne baštine i identiteta. Posebno je naglasila vrijednost suradnje između Rešetara i Lupaka u Rumunjskoj, čime se potvrđuje da hrvatski identitet živi i izvan granica Republike Hrvatske te da hrvatska riječ povezuje ljude, zajednice i generacije.
Nakladnik publikacije je Osnovna škola Ante Starčevića Rešetari, a sunakladnik Udruga Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj. Knjigu su uredili prof. Petar Hategan i ravnatelj škole Tihomir Batalo dok su u njezinu stvaranju sudjelovali brojni autori i suradnici: Petar Hategan sa suradnicima, Tihomir Batalo, Dragana Gorički, Daniela Gubić, Vesna Hodak, Darko Horvat i Jasmina Zelenika. Grafička urednica je Ksenija Vlainić iz tvrtke PromoArt iz Nove Gradiške.
Posebnu, dodatnu i stručnu vrijednost publikacije svojim predgovorima podarili su ministar znanosti obrazovanja i mladih, prof. dr. sc. Radovan Fuchs, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, g. Zvonko Milas i načelnik Općine Rešetari g. Zlatko Aga te recenzent, hrvatski književnik, publicist, književni povjesničar i diplomat, prof. Đuro Vidmarović.
Tijekom programa učenice su interpretirale pjesme objavljene u knjizi. Mia Tomašević pročitala je pjesmu „Moja domovina“ autorice Melani Pejaković, dok je Martina-Anamaria Bunea publici predstavila svoju pjesmu „Ruža“. Njihove su interpretacije dodatno istaknule važnost zavičajnog govora, pripadnosti i ljubavi prema vlastitim korijenima.
Središnji dio predstavljanja bio je posvećen obraćanju recenzenta knjige prof. Đure Vidmarovića te urednika publikacije prof. Petra Hategana i ravnatelja Tihomira Batala. Prof. Vidmarović istaknuo je kako su karaševski Hrvati, unatoč stoljetnoj udaljenosti od matične domovine, uspjeli sačuvati svoj hrvatski identitet, jezik i običaje. Naglasio je važnost njihova geografskog položaja i povijesnog razvoja te vrijednost brojnih starih hrvatskih riječi koje su se očuvale u njihovu govoru. Posebno je istaknuo ulogu katoličke vjere koja je kroz stoljeća bila važan čimbenik očuvanja zajedništva, jezika i nacionalne svijesti. Zaključio je da je zavičajni govor dragocjeni dio kulturne baštine te da hrvatska riječ povezuje Hrvate bez obzira na mjesto njihovog življenja. Prof. Petar Hategan govorio je o značaju očuvanja hrvatskoga jezika među karaševskim Hrvatima u Rumunjskoj te o dugogodišnjoj suradnji koja je tijekom godina prerasla u snažno prijateljstvo dviju zajednica. Ravnatelj Tihomir Batalo predstavio je razvoj projekta međunarodne suradnje OŠ Ante Starčevića i OŠ Lupak, škole koja obrazuje pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Rumunjskoj „Naš zavičajni govor“. Ravnatelj je podsjetio na brojne susrete, radionice i aktivnosti koje su tijekom proteklog desetljeća povezivale učenike i učitelje iz Hrvatske i Rumunjske. Projekt je sve ove godine programski i materijalno podržavalo MZOM i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Knjiga je tiskana u nakladi od 500 primjeraka, a njezino je objavljivanje omogućeno zahvaljujući potpori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U publikaciji su objedinjeni tekstovi, fotografije i svjedočanstva koja dokumentiraju deset godina uspješne suradnje te predstavljaju vrijedan doprinos očuvanju hrvatske jezične i kulturne baštine.
U znak zahvalnosti za dugogodišnju potporu projektu „Naš zavičajni govor“ i doprinos očuvanju hrvatskoga jezika, kulturne baštine i identiteta, ravnatelj Tihomir Batalo uručio je prigodne plakete zaslužnim ustanovama i pojedincima. Plakete su dodijeljene Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Brodsko-posavskoj županiji, Općini Rešetari, Općini Karaševo, Općini Lupak, Osnovnoj školi Lupak, prof. Đuri Vidmarović, recenzentu publikacije te prof. Petru Hateganu, jednom od urednika i dugogodišnjem promicatelju hrvatske riječi među karaševskim Hrvatima. Tom je prigodom istaknuto kako su svojim djelovanjem, suradnjom i potporom značajno pridonijeli uspješnoj realizaciji desetogodišnjeg projekta i nastanku knjige „Naš zavičajni govor – hrvatska riječ koja povezuje“.
Predstavljanje knjige završilo je zahvalama svim sudionicima i suradnicima projekta, uz poruku koja se provlači kroz cijelu publikaciju – da hrvatska riječ doista povezuje ljude, krajeve, kulture i generacije te čuva ono najvrjednije što smo naslijedili od svojih predaka.
Novinarska skupina škole
